„22. travnja ove godine obilježava se 500 godina od tiskanja prve autorske knjige na hrvatskom jeziku – “Judite” Marka Marulića, velikog hrvatskog književnika koji je upravo zbog tog djela dobio naziv otac hrvatske književnosti“. Isti datum obilježavamo kao Dan hrvatske knjige.
Tko je Marko Marulić – OTAC HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI
- Marko Marulić – rođen 18. kolovoza 1450. u Splitu, umro 5. siječnja 1524. u Splitu
- Pripada plemićkoj obitelji Pećenić
- Stječe humanističku naobrazbu u Splitu
- Obrazuje se u Italiji, studira pravo u Padovi
- Nakon studija vraća se u Split i sudjeluje u radu gradskih tijela
- Marulić je bio sudac, izvršitelj oporuka
- Marulić je bio trojezični pisac: opus na hrvatskom, latinskom i talijanskom jeziku
- Djelima na latinskom jeziku postao je europska humanistička veličina.
- Umro je u Splitu i sahranjen u crkvi sv. Frane.
Judita je najvažnije Marulićevo djelo na hrvatskom jeziku, ujedno prvi umjetnički ep u hrvatskoj književnosti ispjevan na narodnom jeziku. Dovršeno je 22. travnja 1501. g.
Marulić je Juditu napisao za one „koji đačke knjige ne razumiju“, odnosno onima koji ne znaju latinski jezik. Napisao ju je čakavštinom i štokavštinom na materinskom hrvatskom jeziku.
Građu za svoju Juditu Marulić je našao u biblijskom predlošku Knjige o Juditi – rasporedio je u 6 pjevanja, ukupno 2126 dvostruko rimovanih dvanaesteraca. Djelo nije ispjevano kao biblijska priča u stihu, nego je Marulić stvorio renesansni ep biblijsko-vergilijevskoga tipa.
- U studenome 1500. MARULIĆ hodočasti u Rim, a već godinu kasnije, 22. travnja 1501. dovršava religiozni ep Judita, na hrvatskom čakavskom jeziku, u kojem doseže svoj najveći pjesnički domet. U tom djelu hrabri i potiče narod na obranu domovine protiv Turaka.
- Do tiskanja Judite prošlo je 20 godina, tek 1521. godine u Veneciji, tijekom kojih je osmanlijska opasnost i u središnjoj Europi i u Dalmaciji bila stalno prisutna.
- Nakon tiskanja Judita postaje pravi bestseler. Doživjela je tri izdanja u dvije godine što znači da je potražnja za knjigom bila velika. Publici se svidjela jer su je svi mogli čitati i razumjeti.
- Rijetko je koji hrvatski pisac doživio za svoga života tolik broj tiskanja jednoga djela. U dvadesetim godinama 16. stoljeća knjige su se još uvijek rijetko objavljivale, a hrvatske su bile prava iznimka.
- Marulićeva je ideja bila Juditinim primjerom podignuti svijest građana dalmatinskih gradova te ih potaknuti da i oni ustraju u borbi protiv Osmanlija.
- Najbolji Marulićevi stihovi i danas zvuče jednako autentično, svježe i uvjerljivo, kao i u vrijeme kada su nastali. Zahvaljujući spjevu Judita, stekao je naziv oca hrvatske književnosti i hrvatskoga Dantea.
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
