knjižnica

Školski knjižničar - Mirna Šarić

Mirna Šarić, mag. knjižn.

Školski knjižničar svojim planom i programom rada te postavljenim zadaćama i ciljevima rada školske knjižnice, pridonosi zadaćama i ciljevima škole.                                 

Školski knjižničar obavlja sljedeće poslove:

  • analizira informacijske potrebe školske zajednice i potrebe vezane za građu
  • oblikuje i provodi smjernice za razvoj službe
  • razvija nabavnu politiku i sustave za knjižničnu građu
  • katalogizira i klasificira građu
  • podučava korisnike kako koristiti knjižnicu
  • podučava informacijskim znanjima i vještinama
  • pomaže korisnicima pri korištenju knjižničnom građom i informacijskom tehnologijom
  • odgovara na referentne i informacijske upite služeći se odgovarajućim izvorima
  • promiče programe čitanja i kulturna događanja
  • sudjeluje u planiranju aktivnosti vezanih za školski program
  • sudjeluje u pripremi, provođenju i procjenjivanju nastavnih aktivnosti
  • zalaže se da procjenjivanje knjižničnih usluga bude sastavni dio općeg školskog sustava procjenjivanja
  • uspostavlja partnerske odnose s vanjskim organizacijama  
  • planira i provodi proračun
  • osmišljava strateško planiranje

Djelatnost  školskog knjižničara tijekom školske godine obuhvaća odgojno-obrazovnu djelatnost, stručno-knjižničnu i informacijsko-referalnu djelatnost, kulturnu i javnu djelatnost i stručno usavršavanje.

 

Ciljevi i zadaće knjižnice

Školska knjižnica pruža obavijesti i spoznaje bitne za uspješno uključivanje u suvremeno društvo koje se temelji na znanju i informacijama. Školska knjižnica omogućuje učenicima stjecanje vještina za cjeloživotno učenje, razvija njihovu maštu i pomaže im da postanu odgovorni građani.

 

Ciljevi školske knjižnice:

  • razvijanje pismenosti
  • razvijanje informacijske i informatičke pismenosti
  • poučavanje                                                         
  • učenje
  • kultura

 

Zadaće:

  • potpora obrazovnim ciljevima i zadacima zacrtanim nastavnim planom i programom škole
  • promicanje trajnih čitateljskih navika i uživanja u čitanju i učenju
  • omogućavanje stjecanja stvaralačkog iskustva pri korištenju i kreiranju informacija
  • poticanje učenika da nauče i koriste vještine kojima će vrednovati i koristiti informacije
  • osiguravanje pristupa lokalnim, regionalnim, nacionalnim i globalnim izvorima  koji će učenicima omogućiti doticaj s različitim idejama, iskustvima i stavovima
  • organiziranje aktivnosti koje potiču kulturnu i društvenu svijest
  • suradnja s učenicima, nastavnicima, administrativnim osobljem i roditeljima radi postizanja ciljeva škole
  • promicanje načela o slobodi mišljenja i slobodnom pristupu informacijama kao preduvjetu za uspješno i odgovorno sudjelovanje u građanskom demokratskom društvu
  • promicanje čitanja i korištenja školske knjižnice u školskoj i široj društvenoj zajednici
Pravila ponašanja u knjižnici

Pravila ponašanja u školi su propisana i svim učenicima jasna. Ta pravila se odnose na sve dijelove škole. Njih  se poštuje na ulazu, u učionicama, u školskoj dvorani i u knjižnici. Ona služe boljoj odgojno-obrazovnoj funkciji škole i doprinose kvaliteti suživota učenika i prosvjetnih djelatnika. Osim općih školskih pravila ponašanja koja vrijede za sve i svugdje, postoje i pojedinačna pravila koja pobliže opisuju što se od učenika očekuje u određenom dijelu škole; primjerice, ne ponašamo se jednako u školskoj dvorani i u informatičkom kabinetu.

U skladu s tim postoje i pravila ponašanja prilagođena školskoj knjižnici.

1. U knjižnici se ponašamo pristojno, ali slobodno.

2. U čitaonici se čita i istražuje pa poštujemo druge i ne razgovaramo glasno, ne bučimo.

3. Ako nešto trebamo, a sami ne znamo kako do toga, uvijek pitamo knjižničarku.

4. Na izložbama, kvizovima, igraonicama, književnim susretima, predstavama i drugim događanjima prije svega smo tolerantni, slušamo, ne upadamo u riječ, a po potrebi sudjelujemo u razgovoru.

5. Posuđene knjige uvijek vraćamo u propisanom vremenskom roku, pazeći da ih ne oštetimo ili izgubimo.

Međunardoni dan školskih knjižnica

24. listopada – Međunarodni dan školskih knjižnica

Najstarije knjžnice nastale su oko 3000. pr. Kr. u svetištima babilonsko-asirskoga kult. kruga; arheološkim iskapanjima otkriveni su ostatci sumerskih, amorićansko-kanaanskih, hetitskih te asirskih knjižnica.

Asurbanipalova knjižnica, knjižnica arhiv otkrivena prilikom arheoloških iskapanja u Mezopotamiji potkraj XIX. st.; pronađeno više od 20 000 glinenih pločica koje se čuvaju u Britanskom muzeju u Londonu. Knjižnica je uništena 612. kad je razorena Niniva.

Aleksandrijska knjižnica, najveća knjižnica Staroga svijeta; sagradio ju je u III. st. Pr. Kr. Ptolemej I. Soter. Knjižnica je posjedovala nekoliko desetaka tisuća djela napisanih, prema izvorima, na oko 500 000 do 700 000 svitaka.

Sveci zaštitnici knjižničara

Sveti Lovro (+258) rođen je u Španjolskoj. Prema legendi papa ga je poveo u Rim gdje su mu bila povjerena sva dobra Crkve, no, blago je podijelio siromašnima. Poznat je po svojoj izdržljivosti. Najčešće ga se prikazuje uz rešetku koja simbolizira njegovo mučeništvo, ponekad s knjigom i križem u ruci ili kako dijeli milostinju. Njegov se dan obilježava 10. kolovoza, a meteori koji tada padaju nazivaju se Lovrine suze.

Sveti Jeronim (Stridon, Dalmacija 347. – Betlehem 420.) jedan je od najučenijih ljudi svoga vremena. Govorio je latinski, grčki, sirijski, arapski, hebrejski i aramejski. Njegov prijevod Biblije poznat je pod nazivom Vulgata. Osim prevođenjem bavio se pisanjem knjiga o redovništvu, teologiji i estetici. Smatra se da je autor glagoljice. Prikazuje ga se s perom i knjigom u ruci, a često uz njega sjedi lav, kojemu je, prema legendi, izvadio trn iz šape. Njegov se dan obilježava svakog 30. rujna.

Sveta Katarina Aleksandrijska (+ između 306. i 313.) je prema legendi svojim velikim znanjem i govorničkom vještinom nadmudrila pedesetoricu filozofa. Na mnogim je slikama djevica i mučenica prikazana s Kristom koji joj pruža zaručnički prsten. Često je prikazana s knjigom i kotačem, simbolom njezina mučeništva. Njezin se dan obilježava 25. listopada.

NOVOSTI IZ KNJIŽNIČKIH REDOVA

“Ostati ravnodušan prema knjizi znači lakomisleno osiromašiti svoj život” – Ivo andrić

 

 

 

 

 

 

 

                                    PROSTOR ŠKOLSKE KNJIŽNICE

     Knjižnica je centralni prostor škole smješten lijevo od glavnog školskog ulaza. Nalazi se na sjecištu putova te je prvo što se vidi po ulasku u školu.

     Prostor je nedavno preuređen i temeljito obnovljen. Vrlo je prozračan i i dobro osvijetljen.  Od atrija je odijeljen velikim staklenim kliznim stjenkama na koje lijepimo dječje radove, plakate i ostalo te služi kao zanimljivi izložbeni prostor. Klizne stjenke se po potrebi mogu otvoriti te se dobiva veliki prostor iskoristiv za igranje raznih predstava i gostovanje književnika.

     Knjižnica je u obliku jednakokračnog trokuta, površine oko 60 m2. Sadrži četiri velike police na kojima se nalaze lektirni naslovi i tri police raznovrsnih naslova. Tu možemo pronaći interesantne enciklopedije, atlase, povijesne i religijske sadržaje. Stručna literatutra se odvojena nalazi na samom ulazu u knjižnicu. Također, u velikom metalnom ormaru su cd-ovi i dvd-ovi koji se kao pomagalo često koriste u nastavi.

     Osim polica za knjige, u knjižnici se nalazi okrugli veliki stol koji koriste učenici kao čitaonicu te radni stol knjižničarke. Knjižnica je opremljena televizorom, videom, dvd uređaj, radio prijemnikom, računalom i printerom.

     Pretplatnici smo raznih časopisa. Primjerice: Drvo znanja, Meridijani, Priroda, Modra lasta, Smib, Moj planet. Prvi izbor

     Redovito primamo mjesečnik Matice hrvatske Vijenac.

KORISNI LINKOVI

Skip to content