POZIV
za sudjelovanje u literarnom, medijskom, dramskom i likovnom natječaju
„Male priče iz velog mista“
u čast najvećem kroničaru Splita i Dalmacije, Miljenku Smoji, povodom 100. obljetnice njegova rođenja,
u organizaciji Osnovne škole Žrnovnica – Žrnovnica
Tekst natječaja dostupan je na sljedećoj poveznici.
U osnovnoj školi, psiholog obavlja posao stručnog suradnika, dok u srednjoj školi, osim stručnog suradnika, može biti i profesor.
Težište rada i najčešći korisnici školskog psihologa su prije svega učenici. Rad s učiteljima, nastavnicima i roditeljima također je uobičajen, ali on se ponajprije odvija u funkciji njihova osposobljavanja za bolje razumijevanje učenikovih potreba i ponašanja te djelotvorniji rad s njima. Drugim riječima, privatni problemi učitelja, nastavnika ili roditelja, primjerice, nisu područje rada školskog psihologa. On zbog svoje dobre volje može pomoći u suočavanju s tim problemima i njihovom rješavanju, međutim, njegov posao započinje tek kada oni na neki način utječu na dijete, učenika, i njegovo školovanje.
Primjer radnih zadataka školskog psihologa u neposrednom radu s učenicima jest da prepoznaje individualne potrebe učenika, te, u skladu s time, provodi individualna i grupna savjetovanja. On obavlja psihološku procjenu učenikovih mogućnosti, osobito kao član Povjerenstva za procjenu psihofizičke spremnosti za polazak djeteta u osnovnu školu, ali i kasnije tijekom školovanja (npr. u slučaju školskog neuspjeha ili procjene darovitosti). Školski psiholog također dijagnosticira specifične poteškoće u učenju (neučinkovite ili neprimjerene strategije učenja, probleme s pažnjom i koncentracijom, planiranje vremena, motivaciju, ispitnu anksioznost i sl.) i pomaže učenicima u postizanju boljeg školskog uspjeha, ali isto tako prepoznaje i darovite učenike i razvija programe za poticanje njihovih sposobnosti. On prepoznaje poteškoće u ponašanju i vršnjačkim odnosima, emocionalne i/ili obiteljske poteškoće i pomaže učenicima da ih prevladaju.
Školski psiholog također razvija i putem radionica provodi programe prevencije nepoželjnih oblika ponašanja (npr. međuvršnjačkog nasilja), programe za jačanje samopouzdanja, samopoštovanja, sigurnosti, razvijanje kreativnosti, učenje socijalnih vještina, itd. Ti programi namijenjeni su svim učenicima u školi, a osobito učenicima rizičnih skupina. Rizičnim skupinama smatraju se učenici koji posjeduju osobine za koje se pokazalo da pogoduju nastanku problema na spomenutim područjima. Osim toga, školski psiholog provodi psihološke krizne intervencije, što znači da reagira kada se u školi dogode sukobi ili nasilje, ali i kada se dogode ozbiljniji traumatski događaji poput smrti bližeg člana obitelji nekog učenika, samoubojstva, teških prometnih i drugih nesreća i slično.
U radu roditeljima, školski psiholog kroz savjetovanje i edukativna predavanja na roditeljskim sastancima pomaže roditeljima prepoznati i razumjeti razvojne i individualne potrebe učenika i reagirati u skladu s njima, tj. pomaže im poticati razvoj djetetovih potencijala i aktivno pridonijeti njegovom uspješnom obrazovanju. Edukativna predavanja mogu se organizirati, primjerice, pri prelasku djece iz razredne (prva 4 razreda) u predmetnu nastavu (od 5. do 8. razreda) kako bi se i roditeljima pojasnilo da će se, između ostalog, način rada promijeniti, a obaveze djeteta povećati, te da u skladu s time pruže podršku djetetu i pripreme ga kako bi se ono uspješno suočilo s povećanim zahtjevima koji se pred njega stavljaju. Školski psiholog također pomaže roditeljima da razviju potrebne vještine i način komunikacije kako bi to mogli učiniti, a pomaže i uspostavljanju kontakata s vanjskim institucijama koje su možda potrebne djetetu (npr. poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora, centri za socijalnu skrb i sl.).
U radu s učiteljima i nastavnicima, školski psiholog ne radi savjetovališni rad, kao s učenicima i roditeljima, nego se oblik suradnje naziva konzultativnim radom. Zadaća psihologa je pomagati u prepoznavanju razvojnih i individualnih potreba učenika, podučavati učitelje i nastavnike razumijevanju tih potreba i kako reagirati u skladu s njima, te poticati toleranciju na različitost među učenicima. On pomaže nastavnicima identificirati teškoće u razrednoj klimi, uspješnosti i načinu rada, pomaže im razviti strategije za rješavanje tih teškoća, te promovira različite metode rada koje potiču kreativnost i sudjelovanje nastavnika i učenika zajedno (timski rad, projektna nastava i sl.).
Osim rada s navedenim korisnicima, školski psiholog ima zadatak raditi na sebi u smislu stručnog usavršavanja, rada na istraživanjima i slično. Osim toga, obavlja još neke dodatne poslove kao što su vođenje dokumentacije, pisanje izvješća te pripremanje i organizacija psihološkog kutka.
Kao i svake godine i ovog smo listopada u našoj školi obilježili Dane zahvalnosti za kruh i plodove zemlje. Tog 12. 10. od ranog jutra školom su se širili mirisi kruha, peciva, kolača i plodova zemlje. Tako je škola poprimila jedan vrlo „domaćinski ugođaj“. Nakon prigodnog programa i zajedničkog dijela slavlja, posebno je toplo i dirljivo bilo u učionicama, gdje su djeca sa svojim učiteljicama upriličila izložbu kruha i plodova zemlje. Duhovni plodovi takvog susreta osjećali su se i u zajedničkom, radosnom i nestrpljivom blagovanju. Ovim putem želimo zahvaliti, vama dragi roditelji, bez čijeg truda i ljubavi ne bismo mogli na ovako svečan način upriličiti ovu svečanost u našoj školi. I na kraju, neka svi darovi koje nam daruje Gospodin budu blagoslov za vas i vaše obitelji!
Poziv za organizaciju višednevne terenske nastave pogledajte na sljedećem obrascu.
Prvi u nizu događaja koji najavljuje otvaranje Smojina spomenika na Matejuški zakazan za 21. listopada je izložba “Velo misto mali svit” otvorena u Državnom arhivu u Splitu, u tvrđavi Gripe. Cilj izložbe je podsjetiti sve one koji su gledali seriju “Velo misto” na scene, likove i vremena od 1910. do 1948., a osnovni smisao je “dobacit balun Vlajima”, odnosno zaintrigirati mlade, približiti im Smojinu besidu i sve ono što nosi naš Mediteran.
Zanimljiva izložba čije su otvorenje scenskim nastupom obogatili učenici naše škole, članovi dramske družine “Perunsi”, tumačeći najpoznatije likove iz “Velog mista” u poznatom omnibusu “Sličice iz velog mista” prezentira brojne fotografije, artefakte, originalne scenografske crteže, sjećanja živućih glumaca, a podsjeća i na poznate lokalitete iz serije kao što su Voćni trg s Meštrovom brijačnicom, Pjacu, rivu s Bajamontušom (fontanom), kalete Velog Varoša… Zasebno tematsko mjesto pripada povijesti Hajduka jer je zahvaljujući Smoji NK Hajduk jedini klub na svijetu koji ima svoju televizijsku seriju.
Još jednom zahvale našim mladim glumcima: Katarina Barišić (meštar, svitlost), Ani Moškatelo (Mare Mulica), Marija Roguljić (Joskan), Nika Stipanović (radnik, urar, Duje Kaliterna), Marcela Mhanović (žena s prozora, profešur), Dolores Šeputić (Pegula, mušterija), Roza Sapunar (Ferata), Duje Rubić (načelnik), Iva Mihanović (Ane Solinka), Cvita Amižić (Pokisli, radnik), Luka Sinovčić (Papundek, dječak), Luka Ivan Lončar (Tonči, dječak), Marta Lončar (Mate), Hana Ercegović (pazaruša, žena s prozora).
