Već osmu godinu zaredom kroz mjesec listopad održavaju se školska natjecanja iz emocionalne pismenosti. Dok se pripremaju za natjecanja učenici šestih razreda uče o prepoznavanju, imenovanju i reagiranju na vlastite emocije i na emocije drugih. Pri tome oni kao i njihovi mentori (najčešće stručni suradnici- školski psiholozi) služe se razno raznim alatima i publikacijama djelatnika Službe za mentalno zdravlje i partnera u projektnim aktivnostima kao i osobnim materijalima stručnih suradnika. O veličini ovog projekta govori brojka od oko 1000 djece koja su sudjelovala na školskim natjecanjima zajedno sa oko 40 mentora/stručnih suradnika.
Obzirom da je tradicija takva da pobjednik na prošlom međuškolskom natjecanju bude domaćin na idućem, Osnovna škola Žrnovnica ove godine bila je domaćin središnjeg događaja u Mjesecu borbe protiv ovisnosti odnosno međuškolskog natjecanja „Pretežno vedro“, javnozdravstvenog projekta Splitsko – dalmatinske županije iz emocionalne pismenosti čije su voditeljice stručne suradnice Mirela Grbić i Mirjam Juginović pod vodstvom dr. sc. Željka Ključevića, dr. med., specijalista psihijatrije, užeg specijalista adiktologa, voditelja Službe za mentalno zdravlje NZJZ SDŽ.
Naime, Oš. Žrnovnica nije prvi put domaćin ovog natjecanja, odnijeli smo pobjedu i na prvom međuškolskom natjecanju koje se održalo u OŠ Stobreč, a godinu prije zadnje pobjede bili smo drugi. Usporedbe radi, i kao prilog činjenici koliko se razvio ovaj javnozdravstveni projekt, na prvom natjecanju sudjelovalo je 7 škola, a ove godine čak 31 splitsko-dalmatinska škola. Velika je čast ovoliko godina surađivati sa Nastavnim zavodom za javno zdravstvo odnosno Službom za mentalno zdravlje, ali ujedno i odgovornost biti domaćin ovako važnom projektu u kojem su svi uživali, dosta toga naučili o mentalnom zdravlju- ponajviše emocijama, međusobno se bolje povezali, ali i puno novih poznanstava ostvarili.
Naše domaćinstvo razlikovalo se od ostalih i po tome što su djeca morala prije samog ulaska u školu predati svoje mobitele svojim mentorima koji su iste odlagali kod naše ravnateljice Matije Šitum u ured što je dodatno povećalo uživanje i druženje, sudjelujući u samom natjecanju. Naime, mi smo škola koja njeguje međuljudske kontakte uživo bez posredstva korištenja mobitela i vjerujemo kako zabranom unošenja mobitela doprinosimo smanjenju ovisnosti o istima i potičemo druženje i komunikaciju među učenicima kakva je ne tako davno bila među njima.
Ovo 8.međuškolsko natjecanje iznjedrilo je i nove pobjednike grupnog djela natjecanja kao i nove domaćine dogodine, a to su OŠ Majstora Radovana. Vrijedno je spomenuti i pobjednicu individualnog dijela natjecanja, a to je učenica OŠ Tučepi Lucija Kuran.
Da bi sve proteklo dostojanstveno i da bi se plodovi ovog vrijednog projekta ostvarili bilo je potrebno zajedno surađuvati kao jedan. Naša škola oduvijek je podržavala ovakve projekte i koliko nam je stalo do ovog domaćinstva govore mnogobrojni kreativni radovi naših učenika pod vodstvom naših učitelja koju su ostvareni prema ideji školske psihologinje Matee Nuić, a na temu upravo emocionalne pismenosti. U procesu uživali su svi, bile su to slatke muke. Najsretniji smo bili kada su počeli pristizati dojmovi drugih škola vezanih za samo protjecanje natjecanja i nas kao domaćine. U našu školu dobrodošli su svi i rado će biti dočekani puna srca o čemu najviše svjedoči naša ravnateljica Matija Šitum.
Nadamo se i vjerujemo da ovakvim projektima podižemo svijest o važnosti brige za mentalno zdravlje, potičemo borbe protiv ovisnosti svih vrsta i „skidamo“ stigmu vezanu za traženje pomoći kod školskih psihologa jer svjedočim sve većem broju djece i roditelja koji su spremni potražiti pomoć školskog psihologa i surađivati sa stručno razvojnoj službom zbog dobrobit učenika.
Hvala vašim roditeljima na potpisanim suglasnostima i vama na vašoj dobroj volji i odvojenom vremenu za sudjelujem u procesu vrednovanja učinaka inicijative „Škole bez mobitela“ u vidu ispunjavanja evaluacijskih upitnika na web adresi https://forms.gle/J28tQu4saXmFeEBm8
Ključ za kreiranje lozinki
Lozinka se sastoji od slova i brojeva, bez razmaka i rečeničnih znakova:
broj 4 (svima)
razred – „5“ ako je učenik/ica 5. razred, „6“ za 6. itd
slovo – „A“ ako pohađa 5.A razred, „B“ ako pohađa 5.B razred itd.
broj – redni broj učenika u imeniku
Na primjer, za učenika iz OŠ Žrnovnica, koji ide u 6.B razred i 7. je po redu u imeniku, lozinka bi glasila: ” 46B7 “.
Kod školskog psihologa učenici dolaze samostalno, na inicijativu nastavnika ili roditelja, a može ih i sam psiholog pozvati. Dok neki učenici taj susret doživljavaju kao kaznu i znak da su u nečemu pogriješili, drugi ga doživljavaju kao zabavu i ugodno druženje. Prava svrha susreta bila bi negdje između, a to je kroz ugodnu atmosferu i pozitivan kontakt promovirati poželjna ponašanja, podučavati, motivirati i rješavati teškoće.
Razlozi zbog kojih učenici dolaze školskom psihologu obično su emocionalni, obiteljski i/ili osobni problemi. Također, dolaze i zbog pubertetskih problema, problema u odnosima s drugima (bilo učenicima ili nastavnicima) i problema u komunikaciji. Ako učenik sam ne potraži pomoć za suočavanje s problemom i njegovo rješavanje, ti problemi počinju utjecati na njegovo ponašanje tako da uzrokuju probleme u ponašanju (verbalno/fizičko nasilje, ometanje sata, neopravdani izostanci s nastave) ili poteškoće u učenju i savladavanju gradiva, zbog čega ih onda netko drugi uputi školskom psihologu. Osim emocionalnih problema i problema u odnosu s drugima, u podlozi problema u učenju mogu biti i neke specifične poteškoće kao što su disleksija, disgrafija, snižene intelektualne sposobnosti, pa i neka zdravstvena stanja kao što je, primjerice, petit mal epilepsija.
Potreba korisnika je da školski psiholog prepozna poteškoću o kojoj se radi. On to čini kroz primjenu odgovarajućih psiholoških upitnika i testova, tj. psihodijagnostičkih sredstava, te razgovor i opažanje. U skladu sa svojim zaključcima školski psiholog preporučuje daljnje odgojne i obrazovne postupke za određeno dijete, te pruža podršku i pomoć u svladavanju poteškoća.
Zaključno možemo reći da je cilj rada školskog psihologa razviti obrazovanje usmjereno na učenika i njegov razvoj osnovnih sposobnosti koje omogućavaju cjeloživotno učenje. Također cilj je pomoći učenicima, nastavnicima i roditeljima da razviju svoje potencijale i održe psihološko zdravlje.
Već sedmu godinu zaredom šestaši splitsko dalmatinske županije se natječu u poznavanju osnovnih pojmova iz emocionalne pismenosti. Naša škola prva je koja je po drugi put odnijela pobjedu. Prošle godine osvojili smo 2. mjesto, a ove godine bio je red da ponovno odnesemo pobjedu.
Naime, fantastična sedmorka šestaša naše škole, koju čine Marcela Mihanović, Dolores Šeputić, Lucija Komić, Marko Domikulić, Filip Aljinović, Vjera Bilić i Andrea Jerčić, je u petak, 24.11.2023. godine osvojila 1. mjesto na grupnom dijelu natjecanja i 2. mjesto na individualnom dijelu natjecanja.
Na individualnom dijelu natjecanja našu školu predstavila je Marcela Mihanović koja je od 30 šestaša iz drugih škola, zajedno s učenikom OŠ Tučepi, imala najveći broj bodova te je u drugom krugu posredstvom treme osvojila i dalje zavidno 2. mjesto.
Ostatak sedmorke školu je predstavio na grupnom dijelu natjecanja prikazujući glumom rješenje problemske situacije koju su dobili. Prema mišljenju i ocjenama članova Stručnog žirija koji su procjenjivali kreativnost, jasnoću i kvalitetu rješenja problemske situacije naša ekipa je dala najbolje rješenje zadane problemske situacije i time osvojila 1. mjesto.
U pratnji učenicima na međuškolskom natjecanju bila je mentorica školska psihologinja Matea Nuić, a podršku učenicima je svojim prisustvom u OŠ Strožanac dala i ravnateljica Matija Šitum.
Djeca su se zajedno sa školskom psihologinjom vrijedno pripremala za natjecanje, a pripremajući se učili su kako prepoznati svoje osjećaje i osjećaje drugih te kako adekvatno reagirati u emocionalno zahtjevnim situacijama. Rad na emocionalnoj pismenosti pomaže djeci u njegovanju kako prijateljskih i obiteljskih odnosa tako i drugih socijalnih odnosa zato se radujemo što ćemo zahvaljujući pobjedi iduće godine biti domaćini upravo međuškolskom natjecanju iz emocionalne pismenosti. Za više doživljaja sa natjecanja pogledajte video na linku https://www.youtube.com/watch?v=ULIjVOHI0EA.
Već sedmu godinu zaredom šestaši splitsko dalmatinske županije se natječu u poznavanju osnovnih pojmova iz emocionalne pismenosti. Naša škola prva je koja je po drugi put odnijela pobjedu. Prošle godine osvojili smo 2. mjesto, a ove godine bio je red da ponovno odnesemo pobjedu.
Naime, fantastična sedmorka šestaša naše škole, koju čine Marcela Mihanović, Dolores Šeputić, Lucija Komić, Marko Domikulić, Filip Aljinović, Vjera Bilić i Andrea Jerčić, je u petak, 24.11.2023. godine osvojila 1. mjesto na grupnom dijelu natjecanja i 2. mjesto na individualnom dijelu natjecanja.
Na individualnom dijelu natjecanja našu školu predstavila je Marcela Mihanović koja je od 30 šestaša iz drugih škola, zajedno s učenikom OŠ Tučepi, imala najveći broj bodova te je u drugom krugu posredstvom treme osvojila i dalje zavidno 2. mjesto.
Ostatak sedmorke školu je predstavio na grupnom dijelu natjecanja prikazujući glumom rješenje problemske situacije koju su dobili. Prema mišljenju i ocjenama članova Stručnog žirija koji su procjenjivali kreativnost, jasnoću i kvalitetu rješenja problemske situacije naša ekipa je dala najbolje rješenje zadane problemske situacije i time osvojila 1. mjesto.
U pratnji učenicima na međuškolskom natjecanju bila je mentorica školska psihologinja Matea Nuić, a podršku učenicima je svojim prisustvom u OŠ Strožanac dala i ravnateljica Matija Šitum.
Djeca su se zajedno sa školskom psihologinjom vrijedno pripremala za natjecanje, a pripremajući se učili su kako prepoznati svoje osjećaje i osjećaje drugih te kako adekvatno reagirati u emocionalno zahtjevnim situacijama. Rad na emocionalnoj pismenosti pomaže djeci u njegovanju kako prijateljskih i obiteljskih odnosa tako i drugih socijalnih odnosa zato se radujemo što ćemo zahvaljujući pobjedi iduće godine biti domaćini upravo međuškolskom natjecanju iz emocionalne pismenosti. Za više doživljaja sa natjecanja pogledajte video na linku https://www.youtube.com/watch?v=ULIjVOHI0EA
U osnovnoj školi, psiholog obavlja posao stručnog suradnika, dok u srednjoj školi, osim stručnog suradnika, može biti i profesor.
Težište rada i najčešći korisnici školskog psihologa su prije svega učenici. Rad s učiteljima, nastavnicima i roditeljima također je uobičajen, ali on se ponajprije odvija u funkciji njihova osposobljavanja za bolje razumijevanje učenikovih potreba i ponašanja te djelotvorniji rad s njima. Drugim riječima, privatni problemi učitelja, nastavnika ili roditelja, primjerice, nisu područje rada školskog psihologa. On zbog svoje dobre volje može pomoći u suočavanju s tim problemima i njihovom rješavanju, međutim, njegov posao započinje tek kada oni na neki način utječu na dijete, učenika, i njegovo školovanje.
Primjer radnih zadataka školskog psihologa u neposrednom radu s učenicima jest da prepoznaje individualne potrebe učenika, te, u skladu s time, provodi individualna i grupna savjetovanja. On obavlja psihološku procjenu učenikovih mogućnosti, osobito kao član Povjerenstva za procjenu psihofizičke spremnosti za polazak djeteta u osnovnu školu, ali i kasnije tijekom školovanja (npr. u slučaju školskog neuspjeha ili procjene darovitosti). Školski psiholog također dijagnosticira specifične poteškoće u učenju (neučinkovite ili neprimjerene strategije učenja, probleme s pažnjom i koncentracijom, planiranje vremena, motivaciju, ispitnu anksioznost i sl.) i pomaže učenicima u postizanju boljeg školskog uspjeha, ali isto tako prepoznaje i darovite učenike i razvija programe za poticanje njihovih sposobnosti. On prepoznaje poteškoće u ponašanju i vršnjačkim odnosima, emocionalne i/ili obiteljske poteškoće i pomaže učenicima da ih prevladaju.
Školski psiholog također razvija i putem radionica provodi programe prevencije nepoželjnih oblika ponašanja (npr. međuvršnjačkog nasilja), programe za jačanje samopouzdanja, samopoštovanja, sigurnosti, razvijanje kreativnosti, učenje socijalnih vještina, itd. Ti programi namijenjeni su svim učenicima u školi, a osobito učenicima rizičnih skupina. Rizičnim skupinama smatraju se učenici koji posjeduju osobine za koje se pokazalo da pogoduju nastanku problema na spomenutim područjima. Osim toga, školski psiholog provodi psihološke krizne intervencije, što znači da reagira kada se u školi dogode sukobi ili nasilje, ali i kada se dogode ozbiljniji traumatski događaji poput smrti bližeg člana obitelji nekog učenika, samoubojstva, teških prometnih i drugih nesreća i slično.
U radu roditeljima, školski psiholog kroz savjetovanje i edukativna predavanja na roditeljskim sastancima pomaže roditeljima prepoznati i razumjeti razvojne i individualne potrebe učenika i reagirati u skladu s njima, tj. pomaže im poticati razvoj djetetovih potencijala i aktivno pridonijeti njegovom uspješnom obrazovanju. Edukativna predavanja mogu se organizirati, primjerice, pri prelasku djece iz razredne (prva 4 razreda) u predmetnu nastavu (od 5. do 8. razreda) kako bi se i roditeljima pojasnilo da će se, između ostalog, način rada promijeniti, a obaveze djeteta povećati, te da u skladu s time pruže podršku djetetu i pripreme ga kako bi se ono uspješno suočilo s povećanim zahtjevima koji se pred njega stavljaju. Školski psiholog također pomaže roditeljima da razviju potrebne vještine i način komunikacije kako bi to mogli učiniti, a pomaže i uspostavljanju kontakata s vanjskim institucijama koje su možda potrebne djetetu (npr. poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora, centri za socijalnu skrb i sl.).
U radu s učiteljima i nastavnicima, školski psiholog ne radi savjetovališni rad, kao s učenicima i roditeljima, nego se oblik suradnje naziva konzultativnim radom. Zadaća psihologa je pomagati u prepoznavanju razvojnih i individualnih potreba učenika, podučavati učitelje i nastavnike razumijevanju tih potreba i kako reagirati u skladu s njima, te poticati toleranciju na različitost među učenicima. On pomaže nastavnicima identificirati teškoće u razrednoj klimi, uspješnosti i načinu rada, pomaže im razviti strategije za rješavanje tih teškoća, te promovira različite metode rada koje potiču kreativnost i sudjelovanje nastavnika i učenika zajedno (timski rad, projektna nastava i sl.).
Osim rada s navedenim korisnicima, školski psiholog ima zadatak raditi na sebi u smislu stručnog usavršavanja, rada na istraživanjima i slično. Osim toga, obavlja još neke dodatne poslove kao što su vođenje dokumentacije, pisanje izvješća te pripremanje i organizacija psihološkog kutka.
